bilbordi / društvene mreže / duga / empatija / intertekstualnost / kontrast / metafora / oglasi / onomatopeja / patrijarhat / personifikacija / predrasude / priča u priči / pripovijetka / simbol / stereotipi / tradicija / ženska prava
Tekst govori o djeci u svijetu odraslih koji ne razumiju njihove potrebe i želje. Pripovijetka je bitna ne samo iz te perspektive nego i zbog toga što otvara pitanje utjecaja društva na pojedinca: šta se desi kada društvo nametne pojedincu svoje zakone, ko čini društvo, ko piše nepisana pravila, šta se desi kad neko odstupi od njih itd. Bitno je da djeca prije nego završe osnovnu školu budu svjesna svijeta u kojem žive te da preispitaju ono što su ona dotada postala i ono što tek trebaju postati. Kakva su im to pravila nametnuta i zbog čega? Kako se nositi s njima? Kao i da spoznaju da je svaki čovjek individua za sebe te da se nijedno pravilo ne mora odnositi na njih ukoliko ih čini nesretnima. Svaki pojedinac živi za sebe i njegov život, njegove odluke trebaju biti u njegovim rukama, a ne u rukama društva. Pripovijetka se dalje povezuje s feminizmom, što za djecu može biti nešto sasvim novo, zanimljivo i korisno. Osim toga, pripovijetka tematizira i ulogu novca, tačnije materijalnih stvari u njihovim životima – nikome u ovoj pripovijetki novac nije donio sreću, samo nesreću jer su ljudi zaboravili duhovnu stranu svog života.
S druge strane, na osnovu pripovijetke djeca mogu spoznati da ih književnost opominje i u vezi sa spomenutim temama, odnosno da književnost nije samo tekst napisan na papiru nego da ih ona može potaknuti na razmišljanja u različitim smjerovima. Pripovijetka je pisana jednostavnim jezikom što je čini čitljivom i temu lakše razumljivom, ali i djeci primamljivom. Šimunović je kao glavnu junakinju izabrao djevojčicu, pa kada pripovijetku čitaju djeca u osnovnoj školi, mogu je zamisliti kao svoju vršnjakinju: imaju slična mišljenja, probleme, stavove, strahove itd. Priča je detaljna i djeca trebaju biti pažljiva pri čitanju jer im omogućava da književnost povežu sa sredinom u kojoj žive te bi ih trebala potaknuti da istu učine boljom tako što neće slijepo slijediti sve ono što društvo kaže da treba – djevojčice ne moraju biti slabe, zdrave, glupe, neškolovane, nesposobne niti lijepe, a muškarci ne moraju vladati svijetom, niti biti snažni, jaki, pametni. S književno-umjetničkog aspekta djeci je omogućena kako detaljna analiza likova i sadržaja tako i odnosa dešavanja između prirode i ljudskih života. Osim toga, djeca mogu upoznati i značaj priče u priči i intertekstualnosti na glavnu priču.
Uzrast – prijedlog: 7. razred osnovne škole
Gdje se odvija radnja pripovijetke? Kakva je sredina u kojoj živi Srna?
Radnja pripovijetke odvija se u varoši Čardak, ispod koje protječe rijeka Glibuša, a iznad koje se nalazi stara tvrđava. Sparina i zagušljivost ulica dodatno opisuju težinu atmosfere koja vlada među Čardačanima. Tišina i mrtvilo obavijaju Čardak jer Čardačani nisu ljudi od akcije, oni su uspavani, učtivi i oprezni kada je u pitanju njihovo ponašanje i ponašanje njihove djece, tačnije djevojčica za koje Čardak predstavlja svijet zabrana. Oni su ukočeni, uštogljeni, u skladu s tradicijom. Zaokupljeni su materijalnim stvarima, a njihova duhovna strana svodi se na obavljanje molitvi i vjerovanje u narodne priče.
Ko je glavni lik u pripovijetki?
Glavni lik pripovijetke je djevojčica Brunhilda, koju svi zovu Srna zbog njene vesele i razigrane prirode, nimalo očekivane kod djevojčica u Čardaku. Ona ne smije da pjeva kada i koliko želi, ne smije da se sunča ni kupa u Glibuši, ne smije ni da skače, pa ni da jede koliko hoće. Mora da oblači haljine i da ide na molitvu sa svojom majkom, što ona prihvata i obavlja. Budući da je kao vatra živa, roditelji joj iz opreza počinju zabranjivati i stvari koje druge djevojčice smiju raditi. Ipak, ona je i naivna, povodljiva, kao i svako dijete, bezazlena i neiskvarena jer za sebe i za svoje roditelje želi samo sreću i kad joj se prvi put ukaže prilika za to, krene za njom jer već shvata – kroz Savinu priču te šetnju kroz vinograd – da sreća za nju u svijetu u kojem živi može biti samo ako postane dječak.
Kako se njeni roditelji ponašaju prema njoj?
Serdar i Serdarovca vrlo su strogi prema Srni, najprije što je žensko, a potom i što su najbogatiji u varoši. Paze da Srna svojim ponašanjem ne oskrnavi idealnu sliku djevojčice koju imaju Čardačani. Ugled im je najbitniji u životu, a misle da od tog ugleda zavisi i sreća njihove djevojčice. U društvu u kojem žive očekuje se od njih da poštuju njegove zakone i pravila, stoga prate svaki Srnin korak kako ih društvo ne bi osudilo zbog neke nepravilnosti. To su ljudi koji robuju patrijarhalnom svijetu i koji svoja ja potiskuju da bi bili prihvaćeni. To isto žele učini i svojoj djevojčici smatrajući da je to najbolje i za nju i za njih.
Kako se Srna osjeća u tom svijetu?
Srna svaki dan sluša mnoge opomene, ali je ipak više vesela nego tužna. Ona ne razumije mnogo ponašanje svojih roditelja niti okoline, zna samo šta želi, a šta oni žele od nje. Ne pita, ne buni se, iako traži svaki mogući trenutak da skače, pjeva i da se sunča: Srna je sve to u svojoj dječijoj duši ćutjela, ali mislila nije ništa. Kako protječe radnja priče, Srna polahko shvata ko je ona i kakve su njene šanse u društvu u kojem živi takva kakva jeste.
Kakve su Srnine želje?
Srna kao i većina djece ima potrebu da se igra, trči, istražuje, pjeva, vrišti, smije se itd. Njene želje i njena sreća jasno su iscrtane kada s roditeljima i udovicom Klarom šeta vinogradima: Molila i molila ona, a Srna trčala i trčala sad pred njima, a sad iza njih, i zavirivala u svaki grm i pod svaki kamen, pa joj se činilo da i nije na ovom svijetu. Osim toga, Srna želi da njeni roditelji budu sretni i zadovoljni. Stoga je prolazak ispod duge za Srnu sasvim razuman – ako će postati dječak, onda će svi biti sretni, ona će moći trčati i raditi sve ostalo što joj je bilo zabranjeno, a ni njeni se roditelji neće buniti. Biti dječak u svijetu koji pripada dječacima najlakše je i najljepše jer znači slobodu. Zbog toga, dok ide prema dugi, Srna sebe zamišlja kao krasna i jaka dječaka, kako se ispod duge vraća k roditeljima... a oni je grle i plaču od radosti...
Gdje čitamo o prednosti muškaraca u odnosu na žene? Kako se zove ovakvo društvo?
Samo se dječaci smiju sunčati na suncu i hladiti u Glibuši ne čekajući večer kao njihove sestre... Fizički izgled: djevojčice su pile različite lijekove jer su trebale biti zdrave, tanke i vitke – nisu smjele da jedu koliko žele: Valja da čuvaš zdravlje jer ti nijesi nikakav dječak. Njima ne može ništa biti. Ti valja da se čuvaš... I ne smiješ trčati jer se to djevojčici ne pristoji... Grehota što vam nije sin! ... A da nijesam bila žensko, pa sve što nemam ruku, ne bih bila ovoliko isplakala, niti bi mi živjeti ovako omrznulo... Nijesi je nikad (sreću) ni imala, kćerce, dok si se žensko rodila...
Ovo je patrijarhalno društvo.
Kakvu funkciju ima lik vezilje Save?
Savina je priča priča u priči – Šimunović prekida glavni tok radnje da kroz sudbinu Save ukaže na ono šta je to bitno u priči o Brunhildi i Čardaku – obje se pokušavaju uklopiti u kalupe društva, ali ne uspijevaju jer u svojoj prirodi imaju određenu karakteristiku koju ne mogu ispraviti, a kojom narušavaju sliku žene kakvu je društvo odredilo.
Zašto Srnini roditelji odlaze u tvrđavu?
Srnini roditelji u tvrđavu odlaze poslije njene smrti shvativši surovost i pogrešnost tradicije pod čijim su zakonima živjeli. Tvrđava u koju se povlače simbolizira zatvorenost i tvrdoću njihovih uvjerenja. Nakon kćerkine smrti za njih je život i u tvrđavi i u društvu nemoguć – umro je zajedno sa Srnom, pa jedino što im ostaje zapravo je samoubistvo. Tradiciju Šimunović ovdje radikalno odbacuje kao vrijednost i vodilju u uređenju zajednice.
Na koji način je priroda popratni faktor dešavanja?
Opisi prirode pojačavaju snažne kontraste na kojima Šimunović gradi strukturu svoje priče. Sukobljavaju se pitomi i divlji pejzaži. Opisi ljeta i sparine su način da se posredno naslika učmalost konzervativne sredine. Kada Srna pada u močvaru crn, velik oblak, dotjeran hladnim jesenskim vjetrom, poklopi sunce, i duge, one sjajne i lijepe duge, nestade. Nakon što se Srna udavi u močvari trčeći k dugi u želji da postane sin, u Čardaku nikada više ne progrije sunce – Čardačani su se potapali u moru kiše i tmine, a svjetla nije bilo nigdje vidjeti. Vjetar, oluja i kiša izazivaju strah i tjeskobu u varoši, a Čardačani su zatvoreni u svojim kućama. Ranije, dok Srna trči po vinogradu, sva sretna, i dan je sunčan. Šimunović ovdje koristi romantičarsku tehniku.
Kakva je funkcija društva u kreiranju ljudskih života?
Srna, njeni roditelji i Sava samo su pojedinačni primjeri društvenog utjecaja na stavove, ponašanja i život svakog njenog člana. Srna je nevino dijete koje želi biti sretno, a njeni roditelji tek nakon njene smrti shvataju da sve duše nijesu iste niti svaki život kao njihov; da ima nešto u ljudskim dušama izvan briga za novcem i hranjenjem. Društvena pravila, to nam Šimunović sugeriše, konzumirana bez njihovog kritičkog sagledavanja mogu biti pogubna.
Šta znači Srna?
Srna označava ženku jelena, a u slavenskoj mitologiji kćer boga Peruna, gromovnika. Bila je poznata po svojoj brzini i okretnosti, pa je ujedno i simbol slobode i divljine, a ljudi su je smatrali zaštitnicom šuma i prirode. U ovoj priči se na jednom mjestu spominje da su Brunhildu prozvali Srnom jer hitro skače. U kontekstu priče značenje imena sasvim odgovara Brunhildinoj prirodi jer je voljela prirodu, htjela slobodu i bila divlja u odnosu na sredinu u kojoj je živjela. Njezina brzina, okretnost i želja za istraživanjem mogu se povezati sa slavenskom boginjom Srnom. S druge strane, izgled srne kao životinje također odgovara Brunhildi jer ima skladno, vitko i lahko pokretljivo tijelo.
Šta znači duga?
Duga je meteorološki i fizikalni fenomen koji se pojavljuje na nebu kada se zraka sunca prelomi i reflektuje u kapljici vodi. Duga ima sedam boja. Jedno od simboličkih značenja duge je zavjet i obećanje Boga Noi nakon potopa da više nikada neće potopiti ljudski rod zbog grijeha kao što je uradio njegovom narodu. Takvo tumačenje spominje i Sava u pripovijetki. U tom kontekstu duga treba donijeti mir, spokoj, blagostanje, nadu u bolji život i spasenje. Tako i u ovoj priči. Kada Sava priča da je nekad davno slušala da se djevojčica koja protrči ispod duge pretvori u muško, u Srni se javlja nada da će tim činom u njenom životu i životu njenih roditelja biti blagostanje i ljubav – njihovi životi postat će skladni. Duga u kontekstu obje priče – biblijske i Šimunovićeve – može značiti da kraj potopa, odnosno svršetak kazne može doći samo ako ljudi shvate zašto su kažnjeni. Čitalac je pozvan da preispita svoj odnos prema tradiciji i rodnim nepravdama koje iz nje proističu.
N. A.
Dinko Šimunović
Duga[1]
Kratki sadržaj
Djevojčica Brunhilda živi u Čardaku sa svojim roditeljima u najbogatijoj kući u varoši. Zbog njene vesele naravi i okretnosti prozvali su je Srna. Vrlo često s prozora posmatra prirodu oko kuće i s balkona čezne za žamorom djece. Roditelji se trude da Srna bude zdrava, u čistoj odjeći, mršava i mirna. Takve su sve djevojčice u varoši za razliku od dječaka. Čardačani su učtivi, mrki, poslovni i zatvoreni ljudi. Srna svakodnevno sluša svoje roditelje o zabranama, a ona šuti i istovremeno traži prilike da trči, skakuće i istražuje svijet oko sebe. Jednoga dana roditelji je vode zajedno s udovicom Klarom u vinograd na Marčinkovu glavicu u berbu bijelog grožđa. Budući da na putu do tamo nema nikoga, Klara moli Serdara i Serdarovcu, Srnine roditelje, da joj puste da se istrči. Srna to jedva dočeka. Po branju grožđa, udovica sa Srnom traži Savu koja im priča svoju životnu priču. Savi je svinja još u kolijevci odgrizla ruke. Kada je stasala, sve njene drugarice su vezle, pa je i ona, da bi bila s njima, naučila vesti šakama. Pročulo se po varoši i okolini šta Sava umije, pa ju je jedan svećenik nagovorio da siđe u grad kako bi zaradila mnogo novca. Sava ga je poslušala. U gradu se udala za čovjeka koji ju je tjerao da i dan i noć veze i donosi novac. Jednog dana ju je otjerao, a ona se vratila u varoš zajedno s kćerkom. Savinu priču sluša i Srna. Ugledavši veliku dugu na nebu, Sava prekida priču te kaže, proklinjući sebe i svaku ženu, da je nekada davno slušala da će se djevojčica koja prođe ispod duge pretvoriti u dječaka. Vjetar zastruji preko livade, pa Sava dodaje da je duga nastala kao božije obećanje Noi kako više nikada neće kazniti nijedan narod potopom. U međuvremenu Srna, čuvši priču o dugi, potrči prema njoj s nadom da će postati dječak. Trčeći pada u močvaru i umire. Njeni roditelji se sele u staru tvrđavu iznad varoši i jedne noći se s nje bacaju u ponor.
Dinko Šimunović živio je i radio u Hrvatskoj. Njegov život obuhvata period od kraja 19. do sredine 20. stoljeća. Radio je kao učitelj i bio cijenjen za svog života. Najviše je pisao pripovijetke (njih 70), a prva je objavljena pripovijetka „Mrkodol“.
Čitanje:
Određuje značenje teksta služeći se terminologijom teorije književnosti, npr. umetnuta priča (priča u priči) i intertekst koji je već spomenut. Pripovijetka je tragična i puna stilskih figura koje se čitaju najviše iz opisa prirode, npr. onomatopeje, personifikacije i metafore. U pripovijetki se ostvaruju kontrasti najprije kroz lik Srne čija je vesela i pozitivna energija u suprotnosti s negativnom energijom društva. Učenici mogu odrediti i simbole duge i srne.
Povezuje napisano sa svojim iskustvom, vremenom i okruženjem u kojem živi... Aktuelnost teme potiče učenika da razloge tragičnoj sudbini potraži i u svojoj okolini jer PRONALAZI kvalitetne i pouzdane informacije iz različitih izvora: društvenih mreža, bilborda, oglasa, informativnih portala itd. u kojima učenice i učenici mogu svakodnevno čitati i slušati o nasilju nad ženama, njihovoj neslobodi i mnogim smrtima. Patrijarhalno društvo još uvijek je zastupljeno ako čitamo da žene koje prijave nasilje budu nasmrt pretučene, da ostanu bez posla ako kažu da su trudne, nemaju pravo na imovinu ili na udaju ako njihovi roditelji nisu s tim saglasni. Poruka pripovijetke je jasna – žene moraju prihvatiti pravila koja nameću muškarci ako žele da žive. U Dugi ne strada nijedan muškarac, upravo da bi se čitaocu pokazalo da muškarci nemaju nikakvih problema u društvu u kojem su oni postavili pravila po svojim mjerama. Da li jedna žena treba biti ubijena jer ne želi da živi s muškarcem koji je zlostavlja? Društvo koje osudi jednu takvu ženu, i dalje živi po pravilima koja je čine podanikom. U današnjem društvu još uvijek postoji podjela na muške i ženske poslove, kao i podjela boja: plava je muška, a roza ženska boja.
Prepoznaje stereotipe i predrasude i načine na koje pisac nastoji utjecati na nečije stanovište. Stereotipi se odnose na fizičku građu žena – trebaju biti vitke, lijepe, zdrave, i muškaraca – snažni, jaki, visoki; žene su slabe, oni su njihovi zaštitnici; žene se ne smiju isticati ni glasom niti npr. skakanjem, trčanjem, radoznalošću itd. One trebaju biti neprimjetne, u sjeni. Slikanjem Srne koja je sve samo ne ovo navedeno u priči, Šimunović želi pokazati da u društvu ne mogu svi biti jednaki te da je možda uredu izaći iz kalupa. Srna i Sava ruše stereotipe o ženama – postoje žene koje nisu vitke, lijepe, zdrave, nejake itd., zapravo, ne postoje žene koje će biti sve to zajedno. Predrasuda je da žena ne može pjevati niti trčati kao muškarac niti je dovoljno jaka fizički te uporna i odlučna. Srna je sve to još kao djevojčica.
Pokazuje empatiju gdje tekst nudi razloge za to... Empatiju u ovom tekstu učenice i učenici mogu iskazati na više mjesta, npr. dok Sava priča o svom životu, kad Brunhilda sanja da će postati dječak dok tone u močvari, dok roditelji žive kao mrtvaci u tvrđavi iznad grada itd.
Mediji:
Poštuje etičke principe povezane sa korištenjima medija, te načine i alate da medije koristi na siguran način. Zna šta je objektivan i uravnotežen pristup, poštuje i štiti privatnost, ne koristi neprovjerene informacije... Vrednuje sadržaje prema tome koliko se etički principi u njima poštuju.
Prije časova potrebno je iščitati biblijsku priču o potopu (Stari zavjet, Knjiga Mojsijeva, 9. poglavlje), potražiti značenje riječi srna te fizikalne osobine duge. Te zadatke treba zadati djeci te ih na časovima zajedno s njima analizirati u kontekstu pripovijetke. Potrebno je također prije pročitati pripovijetku jer zbog dužine nije pogodna za čitanje u školi, na časovima. Osim toga, poželjno je da učenici i nastavnici potraže u različitim medijima sadržaje koji tretiraju muško-ženske odnose u svakodnevnim životima koje mogu uporediti s temom pripovijetke.
Djeca trebaju pročitati pripovijetku prije časova, prikupiti različite sadržaje o položaju žena u današnjem društvu, pronaći i pročitati biblijsku priču o potopu i istražiti o dugi. Za analizu pripovijetke potrebna su dva školska časa. Na prvom času učenici se najprije upoznaju s biografijom D. Šimunovića, nakon čega izražavaju svoj dojam o pročitanom. Učenici potom pričaju biblijsku priču o potopu i Noi te kazuju svoja saznanja o dugi.
Potom slijedi analiza pripovijetke koja treba biti takvog smjera da se dođe do ključnih elemenata teksta:
1. definirati mjesto i vrijeme radnje (okvirno),
2. okarakterisati Srnu i njene roditelje,
3. opisati Čardak i Čardačane s ciljem uočavanja kontrasta u odnosu na Srnu,
4. fokusirati se na lik Save i na njenu priču s ciljem da se poveže njen položaj u odnosu na trenutni položaj žena i djevojčica u Čardaku,
5. uporediti lik Save i Srne s ciljem da se dođe do ključnih elemenata odbačenosti od društva, predrasuda i stereotipa o ženama,
6. razgovarati o dugi kako bi se definisalo šta duga predstavlja za Srnu, ali u kontekstu Savine priče (odgovoriti na pitanje zašto Srna nakon što posluša Savinu priču trči ispod duge),
7. razgovarati o sudbini njenih roditelja i oluji koja je zahvatila Čardak nakon smrti Srne (vratiti se na priču o Noi) s ciljem da se odredi kakav je kraj pripovijetke.
Pripovijetka se može analizirati na osnovu pitanja koja su nama pomogla u interpretaciji. Pitanja su prilagođena uzrastu 7. razreda i na sva postoje odgovori u tekstu. U slučaju da takva analiza bude teška, potrebno je djecu stimulirati potpitanjima:
1. Kako se ponašaju ostala djeca u Čardaku? Jesu li oni kao Srna? U čemu se razlikuje ponašanje takve djece u odnosu na Srnino?
2. Ko su sporedni likovi u pripovijetki?
3. Šta je sve zabranjeno Srni da radi? Kako ona treba da se ponaša?
4. Jesu li roditelji strogi prema Srni?
5. Da li je Srna vesela? Je li vesela i dok trči prema dugi? Da li se ona raduje što će postati dječak? Zašto?
6. Kako je opisana priroda dok Srna trči prema dugi? Kako je opisana dok roditelji borave u tvrđavi? Da li ona naslućuje nesreću i odražava psihičko stanje likova? Kakva je priroda dok Srna trči po vinogradu?
7. Kako razumiješ rečenicu: Grehota što vam nije sin?
8. Kako se ponašaju ljudi u Čardaku kada izađu u večernju šetnju?
9. Kako su opisane njihove kuće? Kakav je zrak u njima?
10. Zašto Sava nije bila sretna? Je li Savi novac donio sreću? Je li Srni i njenim roditeljima novac donio sreću?
11. Šta za Tebe znači biti dječak/djevojčica? Da li bi ti htio/htjela promijeniti svoj spol? Zašto? Da li postoje neke zabrane za tebe?
12. Šta je duga? Šta za Srnu znači duga?
13. Je li njenim roditeljima žao što je Srna mrtva? Zašto? Kako to znaš?
U toku analize pripovijetke učenici prikazuju rezultate svojih istraživanja patrijarhata na internetu. Učenici upoređuju sadržaj iz medija sa sadržajem iz Duge s ciljem da se definišu sličnosti i razlike u događajima u književnom tekstu i u svakodnevnom životu te da se osvijesti važnost ravnopravnosti spolova.
Na kraju drugog časa učenici i učenice mogu se okušati u pisanju pisma podrške Srni.
Korelacija:
Povijest / religija / usmena književnost – priča o potopu, značenje riječi srna
Odjeljenska zajednica – feminizam; patrijarhalno društvo, borba za ženska prava
Psihologija – duga, priroda kao popratni faktor događaja, utjecaj vremenskih prilika na ljudsku psihu i ponašanje
Fizika – duga