Prihvatanjem načela stručnosti, transparentnosti, demokratičnosti, naučnosti i metodološkog okvira vidljivog iz sadržaja platforme svako može priložiti svoje prijedloge, rješenja i izbore svako se može priključiti platformi.
Uredništvo, saradnice i saradnici
Pokretač i urednik portala i magazina Školegijum, književnik, redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu
Nenad Veličković (1962. u Sarajevu) pokretač je i urednik portala i magazina Školegijum, književnik, autor priča, drama i eseja, te romana. Kao suvlasnik Književne radionice Omnibus uredio je preko 20 knjiga domaćih i stranih autora (Dubravka Ugrešić, Vladimir Pištalo, Janoš Korčak, Lamija Begagić, Enes Kurtović, Faruk Šehić, Josip Lešić, Adisa Bašić, Asmir Kujović, Zlatko Arslanagić, Sead Fetahagić, Almir Kolar, Amir Kamber, Almir Imširević...). Pokretač i/ili urednik više listova i časopisa: Vizija, Omnibus, Alčak, FAN, Književni žurnal, Školegijum, Textura, Riječ i smisao, kao i aktuelne edicije Lektira narodu. Objavio je knjige: Konačari (roman, 1995), Đavo u Sarajevu (priče, 1996), Sarajevski gastronauti (priče, 1999), Otac moje kćeri (roman, 2000), Sahib (roman, 2002), Viva sexico (2006), 100 zmajeva (roman, 2007), Dijagnoza: patriotizam (eseji, 2010), Vremenska petlja (roman, 2011), Školokrečina (rasprava, 2012) i Vitez švedskog stola (zbirka priča, 2013), Od slova do smisla (školski pojmovnik književnih termina, 2014), Igre za djecu i pozorište (drame, 2014), Laža i apanaža (studija, 2017). Nekoliko romana doživjeli su više izdanja i prevoda na talijanski, njemački, mađarski, makedonski, bugarski, engleski, poljski, slovački i slovenački jezik, a pokoja priča još i na ruski, ukrajinski, španski, francuski i turski. Gradovi koje je posjetio književnim poslovima: Amsterdam, Banjaluka, Bar, Bazel, Beč, Beograd, Berlin, Bjalsko Bjala, Brisel, Budimpešta, Budva, Celje, Cirih, Čajetina, Dablin, Dingl, Đevđelija, Frankfurt, Gdinja, Gradačac, Gradiška, Graz, Hajdelberg, Hale, Istanbul, Kakanj, Keln, Kikinda, Konjic, Kragujevac, Krk, Lajpcig, Livno, London, Lublin, Ljubljana, Manhajm, Minhen, Motovun, Niš, Novi Bečej, Novi Pazar, Novi Sad, Osijek, Pariz, Podgorica, Požarevac, Pula, Rijeka, Roterdam, Sarajevo, Sen Nazer, Skoplje, Split, Svištov, Šid, Šipan, Thun, Trst, Tuzla, Udine, Umag, Užice, Valjevo, Vareš, Varšava, Vladičin Han, Vranje, Vroclav, Zagreb, Zlatibor, Zrenjanin. Redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, trenutno profesionalno zaokupljen analizom i kritikom obrazovnih praksi i politika u Bosni i Hercegovini i ulogom koju ima književnost u procesima indoktrinacije.
Profesorica bhs jezika i književnosti od 2009. godine u osnovnoj školi, lektorica, koautorica čitanki
Klaudija Mlakić Vuković je rođena 1985. godine u Travniku. Od 2003. živi u Sarajevu gdje je 2009. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu, Odsjek za b/h/s jezik i književnost naroda BiH.
Tijekom studiranja je bila suradnica književne radionice Omnibus, uređivala je web-stranicu, pisala članke za Žurnal, lektorirala.
Koautorica je čitanki Svezame, otvori se! za 7., 8. i 9. razred devetogodišnje osnovne škole te pravopisnog priručnika Principi prije pravila: školski pravopisni priručnik; bila je suradnica pri izradi priručnika Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima, kao i članica pravopisne komisije za Pravopis bosanskog jezika Senahida Halilovića.
Od 2009. godine do danas radi kao profesorica u osnovnoj školi, ali i lektorica za bhs jezik.
Magistrica književnosti naroda BiH i bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika
Nermana Arnautović rođena je 1997. godine u Visokom gdje je pohađala osnovnu i srednju školu. Završila je master studije na Odsjeku za književnosti naroda BiH i bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Trenutno je na doktorskim studijama iz književnosti na Martin-Luther univerzitetu u Halleu u Njemačkoj.
Cijeli život ide u školu: osnovnu, glazbenu, srednju, višu i visoku, a kao učiteljica razredne nastave u školi je od 1997. godine
Ana Dolić je rođena u Livnu. Živi i radi u Sarajevu. Osnovnu školu i Opću gimnaziju je završila u Livnu. Studij razredne nastave je završila na Pedagoškoj akademiji Sveučilišta u Mostaru. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na temu Opravdanost uvođenja devetogodišnje osnovne škole u Bosni i Hercegovini. Već 26 godina radi kao učiteljica razredne nastave. Uz redovnu nastava radi s djecom kroz razne sekcije. Piše i režira predstave za djecu.
Bakalauret/bachelor književnosti naroda BiH i bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga jezika
Sifet Karalić rođen je 18. 12. 1997. godine u Zenici, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je 2021. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za književnosti naroda BiH i Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik, gdje je stekao akademsku titulu i stručno zvanje bakalaureta/bachelora književnosti naroda BiH i bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga jezika. Trenutno je na petoj, završnoj godini magistarskog studija. Tema njegovog završnog magistarskog rada nosi naziv: „Kurikulumski principi u nastavi književnosti u osnovnoj školi (u teoriji i praksi)“, kojom želi doprinijeti unapređenju obrazovnog sistema u BiH. Završio je pripravničko stažiranje u JU OŠ „Isak Samokovlija“ Sarajevo i položio stručni ispit za samostalni odgojno-obrazovni rad. Godine 2022. obavio je samostalni praktični rad u Sjedinjenim Američkim Državama, radeći na televiziji „WWMT News Channel 3“ i u bibliotekama „Ransom District Library“ i „Kalamazoo Public Library“. Obavljao je i funkciju stručnog saradnika u Udruženju za afirmaciju književnosti i izdavaštva „Zajednica izdavača/nakladnika u BiH“, a trenutno radi kao asistent u nastavi u JU OŠ „Isak Samokovlija“ Sarajevo.
Apsolventica na Odsjeku za književnosti naroda BiH i b/h/s jezik
Amina Magoda je apsolventica na Odsjeku za književnosti naroda BiH i b/h/s jezik. Bila je dopisnica za Omladinski magazin Karike i za Magazin za pravednije obrazovanje Školegijum, te urednica časopisa Riječ i smisao i predavačica u Udruženju za jezik i kulturu Lingvisti.
Pjesnik, esejista, publicista i satiričar
Tomislav Marković (1976) piše poeziju, eseje, publicistiku i satirične tekstove. Piše kolumne za nekoliko regionalnih portala: Al Jazeera Balkans, Antena M, Nomad, Zurnal.info i Tacno. Njegove tekstove objavljivali su i Frankfurter Allgemeine Zeitung, Vox Europe, The Guardian, Eurozine.
Bio je član redakcije portala e-novine i jedan od osnivača i kourednika kulturno propagandnog kompleta Beton (2006 – 2013). S redakcijom Betona priredio je izdanja Srbija kao sprava (2008), Antimemorandum-dum (2009), dva izdanja Betona na nemačkom jeziku 2010. i 2011. godine, kao i pregled mlađe pripovedačke scene Srbije na albanskom jeziku Nga Beogradi, me dashuri (Iz Beograda, s ljubavlju) 2011. godine. S redakcijom Betona dobitnik je nagrade Dušan Bogavac Nezavisnog udruženja novinara Srbije za profesionalnu hrabrost i novinarsku etiku 2007. godine.
Boravio je na rezidencijalnim programima u Sarajevu, Rijeci, Prištini, Splitu, Pazinu i Cetinju. Napisao je songove za predstavu Ubiti Zorana Đinđića. Sarađivao je sa beogradskom alternativnom muzičkom grupom Ah, Ahilej koja je 2009. snimila album Pesme zlih volšebnika po njegovim tekstovima.
Među objavljenim izdanjima treba izdvojiti poetsko-proznu knjigu Vreme smrti i razonode (2009), zbirku pesama Čovek zeva posle rata (2014), knjigu izabranih i novih pesama Napred u zlo (2017) i knjigu satirične proze Velika Srbija za male ljude (2018). Pesme, tekstovi i satire prevođeni su mu na nemački, engleski, mađarski, poljski, slovenački i albanski jezik. Živi i radi u Beogradu.
Učiteljica u osnovnoj školi od 2003. godine
Vanja Moljević rođena je 1975. godine u Sarajevu, gdje je završila osnovnu, srednju i muzičku školu. Pedagošku akademiji završila je 2000. godine u Sarajevu Tijekom studiranja radila je za Sarajevo Film Festival (administrativni poslovi).
Od 2001. do 2003. godine radila na projektu Edukacija za mlade – Soros fondacija, odnosno kao voditeljica dječje igraone predškolskog uzrasta. Organizirala je i vodila radionice za roditelje djece predškolskog uzrasta.
Aktivno je učestvovala 2017. godine na Međunarodnoj konferenciji Pričamo uspješne inkluzivne priče.
Bila je voditeljica obuke za nastavnike/nastavnice za primjenu metodologije Krugovi prijatelja te je i koautorica priručnika Pitajte djecu – Krugovi prijatelja.
Već 21 godinu je učiteljica u osnovnoj školi.
Magistrica književnosti naroda BiH i bhs jezika
Viši asistent na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, novinar i pisac
Anes Osmić je diplomirao i magistrirao na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine i Odsjeku za bosanski, hrvatski, srpski jezik – nastavnički smjer Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Nakon završetka studija 2015. g. radio je kao nastavnik i profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti u sarajevskim osnovnim i srednjim školama, a na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine radi od 2019. g. kao asistent, a od 2023. g. kao viši asistent.
Trenutno je i student doktoralnog studija na Institutu za slavistiku Alpen Adria Univerziteta u Klagenfurtu, gdje istražuje utjecaj čitanja i analiziranja književnosti na razvijanje vještina emotivne pismenosti djece osnovnoškolskog uzrasta.
U kontekstu akademskog rada bavio se temom tijela u književnosti, a trenutno je njegov naučni fokus na emocijama u književnosti, funkcionalnoj ulozi književnosti glede razvijanja praktičnih životnih vještina te emotivnoj pismenosti u polju književnosti.
Napisao je scenarij za prvu bh. web igranu seriju za mlade Podrugljivci, kratki igrani film Čuješ li me ti? te pozorišne predstave Ta tvoja mund harmonika i Žute čizme. Njegov dramski tekst Sparina osvojio je 2023. g. prvu nagradu za najbolji bh. savremeni neiscenirani tekst na konkursu Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice.
Radio je i kao novinar, posebno za magazin Školegijum te bio glavni i odgovorni urednik omladinskog magazine Karike.
Bakalaureat književnosti naroda BiH i bhs jezika, nastavnica u Udruženju za jezik i kulturu
Ema Selimović, rođena 2001. godine u Sarajevu gdje je i odrasla, bakalaureat je književnosti naroda Bosne i Hercegovine i bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga jezika. Dobitnica je priznanja Srebrna značka za uspjeh na prvom ciklusu studija. Trenutno je studentica master studija navedenih odsjeka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 2022. godine je volonterka u sarajevskom Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti. Članica je Studentskog kluba Jat koji u okviru novoosnovanog književnog kluba Između redova organizira književne radionice za sarajevske srednjoškolce. Kao stipendistica Fondacije Hastor također je i organizatorica mjesečnih radionica različitih tema za učenike osnovne škole. Pored navedenog, nastavnica je u Udruženju za jezik i kulturu Lingvisti.
Književnik, esejist, profesor u srednjoj školi.
Damir Šabotić rođen je 2. marta 1978. u Beogradu. Doktorand je na Karl-Franzens Univerzitetu u Grazu. Objavio je zbirku poezije Privatna svetilišta (Naklada Zoro, Sarajevo, 2006.), zbirku priča Zazivač meleka (Naklada Zoro, Sarajevo, 2008.), roman Nađi me (Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.) i zbirku priča Kuća od opsjena (Planjax, Tešanj, 2023.)
Kratke priče su mu objavljivane u različitim antologijama. Objavljuje eseje iz oblasti sefardistike. Radi kao profesor BHS jezika i književnosti u Prvoj gimnaziji u Sarajevu.
Učiteljica u osnovnoj školi od 2008. godine
Staša Vukasović rođena je 24. 1. 1985. godine u Mrkonjić Gradu. Osnovno i srednje obrazovanje (Opštu gimnaziju) završila je u Mrkonjić Gradu. Pedagošku akademiju u Sarajevu upisala je 2003/2004. akademske godine, a diplomu profesorice razredne nastave stekla četiri godine kasnije.
Od 2008. godine radi kao učiteljica u Osnovnoj školi „Skender Kulenović“ u Sarajevu.
Magistrica književnosti naroda BiH i bhs jezika
Benita Zahirović (1994.) magistrirala je 2020. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za književnost naroda BiH i b/h/s jezik.
Radila je u osnovnim školama kao nastavnica i asistentica djeci s poteškoćama. Trenutno radi u Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu.